Trump "čisti" naučne institucije u SAD-u, a EU dočekuje naučnike raširenih ruku

Kako piše Politico, od univerziteta do gradova, regija, država i sada Evropske komisije, poruka je jasna – Evropa dočekuje talente iz SAD-a i ulaže maksimalne napore da privuče najbolje i najpametnije američke naučnike.

"Ova globalna situacija je prilika da svijetu pokažemo da će Evropa ostati sigurno mjesto za nauku i istraživanje", izjavila je evropska komesarka za startupove, istraživanje i inovacije Ekaterina Zaharieva u ponedjeljak navečer pred poslanicima Evropskog parlamenta. "Evropa može i treba biti najbolje mjesto za bavljenje naukom... mjesto koje privlači i zadržava istraživače, kako međunarodne tako i evropske".
Pozivajući se na značajna smanjenja budžeta za federalna istraživanja u SAD-u, kao i na mjere usmjerene protiv određenih univerziteta i istraživača koji proučavaju klimatske promjene, vakcine, manjinska i rodna pitanja, Zaharieva je istakla da je EU u jedinstvenoj poziciji da postane utočište za vrhunske naučnike. Također je predstavila niz poticaja za istraživače pogođene Trumpovim potezima.

Kako bi dodatno ojačala evropsku privlačnost za vrhunske talente, Zaharieva je rekla da će Komisija zakonski osigurati slobodu naučnog istraživanja u EU i odmah povećati finansijsku podršku koju nudi Evropski istraživački savjet (ERC), javno tijelo EU za naučna i tehnološka istraživanja.

Trenutno istraživači iz SAD-a koji se presele u Evropu mogu aplicirati za dodatnih milion eura uz postojeći maksimalni iznos grantova, što će sada biti povećano na dva miliona eura. To znači da bi ukupno mogli dobiti i do 4,5 miliona eura.

Predsjednica ERC-a Maria Leptin izjavila je za POLITICO da ovo tijelo želi zadržati "evropsku tradiciju otvorenosti i podrške nezavisnim istraživanjima koja vode istraživači, bez obzira na njihovu nacionalnost ili trenutnu lokaciju".

Leptin je naglasila da ERC ne pokušava namjerno "ukrasti" talente iz SAD-a, ali je dodala: "Želimo pomoći našim kolegama tamo ako možemo".

Pozivajući se na pismo 13 država članica koje traže od Brisela da osmisli strategiju za privlačenje američkih naučnika, Zaharieva je najavila da Komisija radi na posebnoj vizi za vrhunske talente, kao i na sistemu koji će pomoći vladama i univerzitetima u EU da udruže resurse za privlačenje američkih istraživača. Također će biti održan sastanak kako bi se ove mjere koordinisale sa državama EU.

"Evropa ima historijsku odgovornost da brani akademsku slobodu", dodala je komesarka, aludirajući na progon naučnika pod nacističkim i fašističkim režimima tokom 1930-ih i 1940-ih godina. "Bez slobode, znanje ne može istinski rasti".

Otvorena vrata, otvorene laboratorije

Neki univerziteti brzo su prepoznali priliku i pokrenuli ciljane programe zapošljavanja američkih istraživača.

Prošlog mjeseca univerzitet Aix Marseille (AMU) u francuskoj Provansi privukao je pažnju s obje strane Atlantika predstavljanjem programa "Sigurno mjesto za nauku" – inicijative vrijedne 16 miliona dolara namijenjene regrutaciji do 15 američkih naučnika čija su istraživanja "ugrožena ili ometana" novom administracijom.

Predsjednik AMU-a Eric Berton rekao je za POLITICO da je ovaj program, "rođen iz ogorčenja zbog onoga što se dešava američkim kolegama", preplavljen prijavama skoro 150 istraživača sa vrhunskih univerziteta, uključujući Yale, Columbia i Stanford, kao i iz američkih vladinih agencija poput Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH), Nacionalne okeanske i atmosferske administracije (NOAA) i NASA-e.

Većina prijavljenih bavi se istraživanjem klimatskih promjena, imunologije i zaraznih bolesti, ili društvenih nauka koje se odnose na rodnu ravnopravnost, različitost i migracije – oblasti koje su meta Trumpove administracije u njenom ratu protiv nauke i DEI (diversity, equity, inclusion) programa. Berton je dodao da su čak i historičari podnijeli prijave za program.

U posljednjim sedmicama slične inicijative pokrenute su na drugim univerzitetima. Slobodni univerzitet u Briselu (VUB) dodijelio je sredstva i otvorio specijalizirani centar dobrodošlice s viznim informacijama za postdoktorante koji su "žrtve političkog i ideološkog uplitanja" u Sjedinjenim Državama.

U Švedskoj, prestižni Karolinska Institut, poznat po svom radu na lijekovima i zaraznim bolestima, najavio je da povećava kapacitete za odgovaranje na upite o preseljenju u Švedsku – "koji su već počeli pristizati" – i da sarađuje s drugim univerzitetima na podršci američkim akademicima u egzilu.

Intelektualna zlatna groznica

Evropski gradovi te regionalne i nacionalne vlade također se utrkuju u privlačenju vrhunskih talenata koji su do sada uglavnom odlazili u prestižne i bolje finansirane istraživačke institucije s druge strane Atlantika.

Kako bi ojačao status Berlina kao "centra za međunarodna vrhunska istraživanja u medicini i društvenim naukama", grad uspostavlja poseban fond za privlačenje naučnika iz SAD-a.

U međuvremenu, katalonski predsjednik Salvador Illa ove sedmice predstavio je program "Katalonski most talenata" vrijedan 30 miliona eura, koji će finansirati radna mjesta za 78 američkih istraživača na lokalnim univerzitetima i visokotehnološkim istraživačkim institucijama, poput Barselonskog superračunarskog centra i Nacionalnog centra za analizu genoma.

Ugledni naučnici zahtijevaju i da nacionalne vlade mobiliziraju sredstva. Osam vodećih naučnika i profesora iz Njemačke objavilo je ove sedmice autorski tekst u časopisu Der Spiegel, pozivajući vlasti da pokrenu kampanju "100 svijetlih umova za Njemačku".

Pozivajući se na primjere fizičara Alberta Einsteina i Lise Meitner – koji su emigrirali da bi izbjegli nacistički progon – naučnici su napisali da Njemačka i Evropa sada imaju priliku da "preokrenu odliv mozgova iz prošlosti" i "ne samo ojačaju našu inovacionu i istraživačku moć, već i ublaže globalni gubitak napretka u znanju".

Unatoč velikim budžetskim rezovima u Nizozemskoj, ministar obrazovanja, kulture i nauke Eppo Bruins izjavio je da će zemlja dati prioritet finansiranju regrutacije međunarodnih naučnika koji su "zlata vrijedni za Evropu i Nizozemsku".

Predsjednik AMU-a Berton zaključio je da evropske akademske institucije "ne bi voljele da su morale pokretati ove inicijative", ali da će talenti koje privuku pomoći univerzitetima da "razviju nova istraživanja i ojačaju svoje aktivnosti".

Najvažnije, dodao je, njihovo prisustvo na evropskim kampusima bit će "odgovor Evrope znanja na oblik mračnjaštva koji dobija zamah u Sjedinjenim Državama".